O tužilaštvu
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Riječ glavnog tužioca RT RS
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Propisi
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Interni akti 
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Spisak tužilaca
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Statistika
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Seminari i edukacije
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Kako do informacija
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Indeks registar
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Vodič Rep. tužilaštva
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Obrazac za pod. zahtjeva
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Uputstvo o troškovima
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 
 Brošura Centra ...
-  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  -  - 


Brošura Centra za slobodan pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Opšte informacije

Centar za slobodan pristup informacijama (CSpi) je osnovan 2002. godine kao projekat Američkog udruženja pravnika / Pravne inicijative za Centralnu Evropu i Euroaziju (ABA/CEELI). CSpi je 26. aprila 2004. godine registrovan kao lokalna nevladina organizacija.

Misija CSpi-a: Osigurati korištenje i primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama kroz pomoć u podnošenju zahtjeva, edukaciju, monitoring i istraživanje, sa ciljem dobivanja informacija koje su u posjedu javnih organa.

Tokom svog rada CSpi je organizovao javne tribine za građane, novinare, nevladine organizacije i predstavnike javnih organa, trening za trenere, intezivne treninge za javne službenike svih općina u BiH, regionalni susret novinara iz svih zemalja bivše Jugoslavije, učestvovao na godišnjoj konferenciji Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata sa izlaganjem i posebnim aspektom na transparentnost procesa privatizacije, organizovao seminar za nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne okoline kao i prvi specijalizovan trening za Udruženja porodica nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine.

Od februara 2002. godine pa do kraja septembra 2004. godine, Centar za slobodan pristup informacijama je primio 150 klijenata i podnio u njihovo ime 450 zahtjeva za dostavljanje informacija koje se nalaze u posjedu javnih organa. Procenat dobijenih informacija je 75% u odnosu na broj traženih informacija. Analizom zahtjeva klijenata, CSpi je primio dokumente sa informacijama koje se mogu koristiti u rješavanju pojedinačnih problema klijenata vezanih za povrat imovine, korištenje zemljišta, penzije, pristup sudskim i upravnim dokumentima, pristup dokumentima za rješavanje radno pravnih statusa i sl.

Centar za slobodan pristup informacijama je tu da vam pomogne da koristite Zakon o slobodi pristupa informacijama, novo i snažno sredstvo za pristup informacijama, kontrolu rada svih javnih organa i mehanizmu većeg učešća građana u kreiranju politike i donošenju odluka.

Šta je to Zakon o slobodi pristupa informacijama?

Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("ZOSPI" ili "Zakon") ustanovljava opće pravo pristupa javnosti (fizička i pravna lica) na pristup informacijama koje su u posjedu zakonodavnih, sudskih, izvršnih organa, organa uprave, javnih preduzeća, institucija i ustanova na svim nivoima vlasti.

ZOSPI je takođe usvojen od strane oba entiteta. Uz nekoliko manjih izuzetaka, državni i entitetski ZOSPI su u biti slični.

ZOSPI je potpuno novi zakon za Bosnu i Hercegovinu po tome što pretpostavlja da su sve informacije u posjedu vladinih i drugih javnih organa javne. Kao takav, Zakon postavlja nove i važne obaveze pred javne organe. Njihova obaveza nije samo da brzo odgovore na zahtjeve građana koji se odnose na pristup informacijama, nego i da prikupe i dostave informacije od važnog javnog interesa, kao što su budžet i informacije koje se odnose na djelovanje i politiku javnih organa.

Prema ZoSPI, svako lice, bez obzira na državljanstvo ima pravo da traži informaciju koja je u posjedu javnih organa.

Zahtjev mora biti podnesen u pismenoj formi i mora sadržavati ime i adresu podnosioca zahtjeva, te jasan opis prirode i/ili sadržaja informacije koja se traži. Javni organ je dužan da odgovori na vaš zahtjev u roku od 15 dana. Važno je znati da podnosilac zahtjeva ne mora obrazlagati razloge traženja određene informacije.

Od kakve je važnosti ovaj zakon za građane?

ZoSPI je veoma važan jer svim građanima olakšava pristup informacijama. Zakon pretpostavlja da su sve informacije u posjedu javnih organa dostupne javnosti.
Javni pristup informacijama koje su u posjedu javnih organa ima tri važna cilja:

  • Podstiče veću otvorenost i odgovornost javnih organa pri donošenju odluka. Osnovna poruka ovog Zakona je odgovornost javnih organa pred javnosti. ZOSPI osigurava djelovanje javnih organa u skladu sa voljom naroda.
  • Unapređuje demokratiju promovišući učešće javnosti pri donošenju odluka javnih organa. Obezbjeđujući pristup javnosti informacijama koje su pod kontrolom javnih organa, daju se veće mogućnosti javnosti da procjenjuje i daje komentare o aktivnostima i politici javnih organa. ZOSPI uvažava činjenicu da građani ne mogu značajno učestvovati u društvenim događanjima ako ne znaju šta se događa u njihovim organima vlasti.
  • Sloboda pristupa informacijama doprinosi borbi protiv korupcije i lošeg rukovođenja u organima vlasti. Ukoliko javni organi znaju da će podnositi račune za svoje aktivnosti, djelovaće mnogo odgovornije i u skladu sa zakonom. Pored toga, međunarodno iskustvo daje bezbrojne primjere u kojima su korupcija, loše rukovođenje i greške organa vlasti objelodanjene putem informacija koje su postale dostupne u skladu sa Zakonom za slobodan pristup informacijama.

Ko je obavezan da obezbijedi informacije u skladu sa ZOSPI?

ZOSPI se odnosi na sve "javne organe". Naziv "javni organi" je široka definicija koja obuhvata zakonodavne, sudske i izvršne organe vlasti, kao i organe "koji obavljaju javnu funkciju, imenovane ili ustanovljene u skladu sa zakonom", sve upravne organe, i sva pravna lica koja su "u vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa." (ZOSPI, član 3.2.). Drugim riječima, Zakon se odnosi na sve javne organe, sudove, kao i komunalne djelatnosti, javne bolnice, regulatorne agencije i korporacije koje su u vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa.

ZOSPI se ne odnosi na organe u privatnom vlasništvu ili privatno vođene organe van javnog sektora. Međutim, privatni subjekti koji se finansiraju iz javnih fondova (na pr., ugovarači poslova sa vladom ili koncesionari) imaju obavezu da po ovome Zakonu polažu račune i dostavljaju informacije koje se odnose na dio poslova obavljenih trošenjem javnih prihoda.

Koje informacije su dostupne prema ovom zakonu?

Pojam "informacija" je prema ZOSPI-u veoma široko definisan, a podrazumijeva sve pismene ili štampane dokumente, podatke, korespondenciju, zabilješke u rukopisu ili druge materijale, uključujući kopije ili dijelove kopija, bez obzira na njihovu formu (npr. elektronski zapisi, audio kasete, fotografije, itd.). Ukratko, pod informacijom se podrazumijeva svaki oblik informacije bez obzira na njegovu formu, karakteristike, datum njenog kreiranja ili način klasificiranja.

ZOSPI takođe, osigurava pravo svim licima da ostvare pristup svojim ličnim informacijama koje su u posjedu javnih vlasti, te da iste isprave kako bi osigurali njihovu tačnost, potpunost i relevantnost.

Da li su određene vrste informacija izuzete od saopštavanja?

Da. ZOSPI predviđa izuzetke u slučajevima postojanja opravdanih razloga zbog kojih se određene informacije ne mogu saopštiti (npr. informacije koje se tiču zaštite javne sigurnosti ili nacionalne sigurnosti, sprečavanja kriminala, informacije u cilju zaštite interesa privatnosti trećih lica, itd.)

Međutim, javni organ je dužan donijeti pismenu odluku i obrazložiti zašto tražena informacija spada u izuzetke i zbog čega se ne može saopštiti.

Ukoliko javni organ uskrati pristup informaciji, dužan je u pismenoj formi obavjestiti tražitelja informacije o svojoj odluci i istu pravno obrazložiti. Sve informacije koje ne spadaju u neku od ovih kategorija se smatraju informacijama dostupnim javnosti.

Šta više, ovaj zakon zahtijeva od javnih organa da saopšte i informacije propisane kao izuzetke kada se radi o informacijama od "javnog interesa".

Šta ako javni organ odbije udovoljiti vašem zahtjevu?

U slučaju da javni organi odbiju ili ne udovolje vašem zahtjevu, možete uložiti žalbu drugostepenom organu koji će razmotriti vašu žalbu i donijeti odluku po istoj. Ukoliko ste i tada nezadovoljni odlukom, možete pokrenuti postupak kod suda (upravni spor). Takođe, CSpi može u vaše ime podnijeti žalbu na odluku javnog organa, drugostepenom organu. Ukoliko drugostepeni organ ne donese odluku kojom je stranka zadovoljna CSpi može u Vaše ime podnijeti tužbu kod nadležnog suda - pokrenuti upravni spor. Sudske troškove snosi podnosilac zahtjeva.

Kako vam "CSpi" može pomoći!

Centar za slobodan pristup informacijama (CSpi) pruža besplatnu pomoć kod ostvarivanja prava na informacije koje su u posjedu javnih organa u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

Centar za slobodan pristup informacijama pruža sljedeće BESPLATNE usluge:

 Educira javnost o pravu na pristup informacijama prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama;
 Pruža besplatnu pomoć građanima, nevladinim organizacijama i novinarima kod popunjavanja zahtjeva za informaciju koja se traži od javnih organa. Obrazac zahtjeva možete naći na web stranici CSpi-a (www.cspi.ba/Zahtjev za pristup informacijama.doc), može vam se dostaviti poštom ili ga možete podići u kancelariji CSpi-a u Sarajevu. Popunjen zahtjev možete:
a) poslati e-mailom na adresu: requests@cspi.ba 
b) poslati preporučeno poštom na adresu: Centar za slobodan pristup informacijama, Ferhadija 27/II, 71000 Sarajevo, sa naznakom "Zahtjev za pristup informacijama", ili
c) lično predati CSpi-u kancelariji u Sarajevu.

 Pruža besplatne pravne konsultacije građanima, nevladinim organizacijama i novinarima koji traže informacije prema ZOSPI-u i kojima su informacije neopravdano uskraćene.

Možete nas kontaktirati ili posjetiti svakog radnog dana u periodu od 9 do 17 sati.

Centar za slobodan pristup informacijama (CSpi)

Ferhadija 27/II, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel/fax: 033 238 651, 238 652
E-mail: info@cspi.ba
Web site: www.cspi.ba


 

Republičko tužilaštvo RS, 2004